Hrvatsko mikološko društvo

Projekt Bioraznolikost gljiva Hrvatske

Bioraznolikost (biološka raznolikost) je ukupna raznolikost života na Zemlji ili nekom njezinom području. Znanstveni podaci prikupljeni njezinim istraživanjem nužan su temelj za spoznavanje, održivo korištenje i očuvanje žive prirode. Izrada Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1997-1999) pokazala je da su gljive daleko najslabije istražena veća skupina organizama u Hrvatskoj. Prema gruboj procjeni u Hrvatskoj živi oko 20.000 vrsta gljiva, a do danas ih je pronađeno i zabilježeno (uključujući lišaje) tek oko 4.500, dakle samo 23%. Mnoga područja Hrvatske potpuno su mikološki neistražena ili su tek dotaknuta istraživanjima. Hrvatska spada u mikološki najslabije istražene zemlje Europe. Kako bi što uspješnije počeli nadoknađivati veliki zaostatak za većinom zemalja Europe u poznavanju vlastite mikobiote, HMD je 1. rujna 1999. godine pokrenulo svoj temeljni, dugoročni projekt: Inventarizacija i kartiranje gljiva Hrvatske. Nakon nekoliko godina, projektu smo promijenili naziv u: Bioraznolikost gljiva Hrvatske. Cilj projekta je ustanoviti koje vrste gljiva žive na području Republike Hrvatske, u kakvoj su vezi sa svojim okolišem, te kako su rasprostranjene. To su osnovni biološki podaci i temelj su za sagledavanje biološke raznolikosti naše zemlje, za daljnja mikološka istraživanja te za zaštitu gljiva i njihovih staništa. Projekt obuhvaća sedam glavnih postupaka: (1) traženje i pronalaženje gljiva na terenu, (2) identifikacija (određivanje) nalaza koji se mogu sa sigurnošću identificirati na temelju makromorfoloških značajki i koji neće biti uzorkovani (kada terensko istraživanje provode mikolozi), (3) bilježenje osnovnih podataka o nalazima (geografskih, ekoloških i dr.), (4) uzorkovanje nalaza (plodišta gljiva), (5) obrada uzoraka u terenskoj bazi ili laboratoriju (opisivanje, fotografiranje ako uzorci nisu fotografirani na terenu, konzerviranje sušenjem), (6) identifikacija uzoraka (u svježem ili konzerviranom stanju), te (7) pohranjivanje podataka u kompjutersku bazu podataka, a sakupljenih uzoraka u mikološku zbirku. Postupak pronalaženja gljiva organiziran je na dva načina. S jedne strane, mikolozi HMD-a osobno istražuju gljive na terenu, dok je s druge strane organiziran rad s ostalim članovima društva i drugim suradnicima na obradi donešenih ili poštom poslanih uzoraka gljiva.

Rezultati projekta

Veliki napori koje smo ulagali u provođenje našeg temeljnog projekta dali su iznimno vrijedne znanstvene rezultate. Kartirali smo oko 44.000 gljivljih nalaza, odnosno oko 2.200 gljivljih vrsta, te smo čak 147 rodova i 1.090 vrsta prvi puta pronašli i zabilježili na području Hrvatske (nove vrste za hrvatsku bioraznolikost).

Tijekom intenzivnih mikoloških istraživanja u Hrvatskoj, ali i u drugim dijelovima svijeta, pronašli smo i znatan broj vrsta (ali i drugih taksona) koje još nikada nisu bile znanstveno opisane – novih vrsta za znanost. Do sada smo opisali sedam vrsta (pet s područja Hrvatske), jedan varijetet i jedan rod: Scutellinia tuberculata (Matočec 2000), Conocybe thermophila (Hausknecht i sur., 2007), Gloiocephala cerkezii (Tkalčec i sur., 2008), Conocybe caeruleobasis (Tkalčec i sur., 2009), Galerella nigeriensis (Tkalčec i sur 2011), Gymnopus fuscotramus (Mešić i sur. 2011), Marasmiellus milicae (Mešić i sur. 2012), Pholiotina mairei var. stercorea (Tkalčec i sur., 2009), Adelphella (Pfister i sur. 2009).

Kako se uključiti u projekt Bioraznolikost gljiva Hrvatske? Vidi u Poziv na suradnju