Bioraznolikost (biološka raznolikost) je ukupna raznolikost života na Zemlji ili nekom njezinom području. Znanstveni podaci prikupljeni njezinim istraživanjem nužan su temelj za spoznavanje, održivo korištenje i očuvanje žive prirode. Izrada Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1997-1999) pokazala je da su gljive daleko najslabije istražena veća skupina organizama u Hrvatskoj. Prema gruboj procjeni u Hrvatskoj živi oko 20.000 vrsta gljiva, a do danas ih je pronađeno i zabilježeno (uključujući lišaje) tek oko 4.500, dakle samo 23%. Mnoga područja Hrvatske potpuno su mikološki neistražena ili su tek dotaknuta istraživanjima. Hrvatska spada u mikološki najslabije istražene zemlje Europe. Kako bi što uspješnije počeli nadoknađivati veliki zaostatak za većinom zemalja Europe u poznavanju vlastite mikobiote, HMD je 1. rujna 1999. godine pokrenulo svoj temeljni, dugoročni projekt: Inventarizacija i kartiranje gljiva Hrvatske. Nakon nekoliko godina, projektu smo promijenili naziv u: Bioraznolikost gljiva Hrvatske. Cilj projekta je ustanoviti koje vrste gljiva žive na području Republike Hrvatske, u kakvoj su vezi sa svojim okolišem, te kako su rasprostranjene. To su osnovni biološki podaci i temelj su za sagledavanje biološke raznolikosti naše zemlje, za daljnja mikološka istraživanja te za zaštitu gljiva i njihovih staništa. Projekt obuhvaća sedam glavnih postupaka: (1) traženje i pronalaženje gljiva na terenu, (2) identifikacija (određivanje) nalaza koji se mogu sa sigurnošću identificirati na temelju makromorfoloških značajki i koji neće biti uzorkovani (kada terensko istraživanje provode mikolozi), (3) bilježenje osnovnih podataka o nalazima (geografskih, ekoloških i dr.), (4) uzorkovanje nalaza (plodišta gljiva), (5) obrada uzoraka u terenskoj bazi ili laboratoriju (opisivanje, fotografiranje ako uzorci nisu fotografirani na terenu, konzerviranje sušenjem), (6) identifikacija uzoraka (u svježem ili konzerviranom stanju), te (7) pohranjivanje podataka u kompjutersku bazu podataka, a sakupljenih uzoraka u mikološku zbirku. Postupak pronalaženja gljiva organiziran je na dva načina. S jedne strane, mikolozi HMD-a osobno istražuju gljive na terenu, dok je s druge strane organiziran rad s ostalim članovima društva i drugim suradnicima na obradi donešenih ili poštom poslanih uzoraka gljiva.
Veliki napori koje smo ulagali u provođenje našeg temeljnog projekta dali su iznimno vrijedne znanstvene rezultate. Kartirali smo oko 44.000 gljivljih nalaza, odnosno oko 2.200 gljivljih vrsta, te smo čak 147 rodova i 1.090 vrsta prvi puta pronašli i zabilježili na području Hrvatske (nove vrste za hrvatsku bioraznolikost).
Tijekom intenzivnih mikoloških istraživanja u Hrvatskoj, ali i u drugim dijelovima svijeta, pronašli smo i znatan broj vrsta (ali i drugih taksona) koje još nikada nisu bile znanstveno opisane – novih vrsta za znanost. Do sada smo opisali sedam vrsta (pet s područja Hrvatske), jedan varijetet i jedan rod: Scutellinia tuberculata (Matočec 2000), Conocybe thermophila (Hausknecht i sur., 2007), Gloiocephala cerkezii (Tkalčec i sur., 2008), Conocybe caeruleobasis (Tkalčec i sur., 2009), Galerella nigeriensis (Tkalčec i sur 2011), Gymnopus fuscotramus (Mešić i sur. 2011), Marasmiellus milicae (Mešić i sur. 2012), Pholiotina mairei var. stercorea (Tkalčec i sur., 2009), Adelphella (Pfister i sur. 2009).
Kako se uključiti u projekt Bioraznolikost gljiva Hrvatske? Vidi u Poziv na suradnju