Poštovani!
Čovjek je oduvijek živio u suživotu s prirodom, no na žalost, taj odnos često prerasta u nemilosrdno iskorištavanje. Tek smo nedavno shvatili da budućnost čitavog planeta (pa tako i nas samih) ovisi o našoj volji i sposobnosti da pronađemo mjeru u odnosu prema prirodi. Aktivnosti na zaštiti prirode i okoliša tako postaju nužan element našeg cjelokupnog razvoja – održivog razvoja. Međutim, očuvanje naših prirodnih bogatstava direktno ovisi o podacima i spoznajama prirodnih znanosti. Među njima ključno mjesto zauzima biologija i njezina istraživanja bioraznolikosti. Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji ili nekom njezinom području, a znanstveni podaci prikupljeni njezinim istraživanjem nužan su temelj za održivo korištenje i očuvanje prirode. U Hrvatskoj su istraživanja bioraznolikosti uvijek bila na začelju podupiranih aktivnosti, što se očituje u minimalnom broju istraživača i malim financijskim sredstvima koja su za istraživanja na raspolaganju. Zato uopće ne čudi da Hrvatska spada u države Europe s najslabije istraženom bioraznolikošću.
Gljive su ovdje na nezavidnom prvom mjestu. Izrada Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1997-1999) pokazala je da su gljive daleko najslabije istražena veća skupina organizama u Hrvatskoj. Prema gruboj procjeni u Hrvatskoj živi oko 20.000 vrsta gljiva, a do danas ih je pronađeno i zabilježeno tek oko 4.500, dakle samo 23%. Mnoga područja Hrvatske potpuno su mikološki neistražena ili su tek dotaknuta istraživanjima. No važnost gljiva ne svodi se samo na brojnost njihovih vrsta. Gljive imaju nezamjenjivu ulogu u kopnenim ekosustavima, kao razlagači i kao simbiontski partneri biljaka. Bez gljiva životna ravnoteža na kopnu ne bi bila ostvariva.
Kako bi što uspješnije počeli nadoknađivati golemi zaostatak za većinom zemalja Europe u poznavanju vlastitog gljivljeg bogatstva, Hrvatsko mikološko društvo je u rujnu 1999. godine pokrenulo svoj temeljni, dugoročni projekt: Bioraznolikost gljiva Hrvatske. Cilj projekta je ustanoviti koje sve vrste gljiva žive na području Republike Hrvatske, u kakvom su odnosu sa svojim okolišem, te kako su rasprostranjene. Ti su podaci temelj za zaštitu gljiva i njihovih staništa u našoj zemlji. Iako smo radili s vrlo skromnim sredstvima, do sada smo postigli iznimno značajne rezultate. Kartirali smo oko 44.000 gljivljih nalaza, odnosno oko 2.200 gljivljih vrsta, te smo čak 147 rodova i 1.090 vrsta prvi puta pronašli i zabilježili na području Hrvatske (nove vrste za hrvatsku bioraznolikost). Uz to, u Hrvatskoj smo otkrili i znatan broj potpuno novih, još neopisanih vrsta, od kojih smo do sada opisali i objavili njih pet.
Hrvatsko mikološko društvo osim članarina nema drugih trajnih prihoda. One ni iz daleka nisu dovoljne za pokrivanje troškova terenskih istraživanja, literature i laboratorijske opreme. Zato vas ovim putem molimo za financijsku potporu našem projektu. I najmanji iznos biti će vrijedan doprinos našem radu.
S poštovanjem,
dr. sc. Zdenko Tkalčec
Predsjednik Hrvatskog mikološkog društva
Dosadašnji donatori i sponzori
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Državni zavod za zaštitu prirode
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Farmacija d.d., Zagreb
ABB d.o.o., Zagreb
Pliva d.d., Zagreb
Općina Milna (otok Brač)
Općina Selca (otok Brač)